Menu

Knežević za MS: Primanja građana moraju pratiti troškove, ali moramo reducirati potrošnju

ZAGREB - U petak na snagu stupa odluka Vlade o zamrzavanju cijena 70 artikala na policama trgovačkih lanaca. O svim izazovima, mogućim poteškoćama i važnim stvarima za potrošače u Intervjuu Media servisa razgovarali smo s predsjednicom Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Anom Knežević. Istaknula je da je izrazito važno isticanje znaka i plakata, da je važna uloga i na Državnom inspektoratu te da je izrazito važno da primanja građana prate rast troškova jer o tome ovisi naša kupovna moć. Osim toga, razgovarali smo i o bojkotu koji se sutra, treći petak zaredom - nastavlja.

Odluka Vlade o zamrznutim cijenama stupa na snagu u petak! Gornje granice cijena su sljedeće - kila pšeničnog kruha 1,50 euro, litra suncokretovog ulja do 1,72 eura, 400 ili 500 grama palente - 95 centi. Čajna pašteta - 95 centi, kila šunke 8,79 eura, kranjska kobasica 6,40 eura. Ograničena je i cijena čašice kiselog vrhnja od 12% mliječne masti na 94 centa, dok maslaca od 250 grama na 2,99 eura. Zamrznute su i cijene mesa, ribe, jaja, povrća kao i nekih higijenskih potrepština. Cijene, naravno, mogu biti i niže.

Otvorenih pitanja je mnogo - trgovci su imali tjedan dana za prilagodbu, a o svim izazovima smo u studiju Media servisa razgovarali s predsjednicom Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Anom Knežević. Kaže - mjera će pomoći, ali važno je da artikli budu raspoloživi.

"Tražili smo da bude obavezno ovo isticanje znaka i da se na ulazu u prodavaonice stavi taj plakat na kojem će pisati i taj znak biti i reći što on znači i pisati koji su to proizvodi i koja im je cijena. Znači, ta je informacija jako važna za potrošača kad on dođe pred trgovinu, stane i pogleda. Aha, trebam rižu, evo ta mi je riža s ograničenom cijenom, idem tražiti taj znak i tu cijenu i to ću kupiti. To je onda pomoć potrošačima."

U velikim trgovačkim lancima to će biti na izdvojenom mjestu, no već smo bili svjedoci da kada su cijene ograničene - dolazi do nestašica. Kako to spriječiti?

"Vlada sad mora osigurati, oni su rekli da će se i mijenjati i Zakon o kontroli cijena, da će se inspektoratu dati veće ovlasti. Dakle, inspekcija ima već sada ovlasti da dođe u trgovinu da to prekontrolira i kaže. ‘Aha vi nemate brašna, nemate ulja, nemate ovoga po ograničenim cijenama. Dajem roku od tri, pet, sedam dana da to tu stavite. Onda ću doći prekontrolirati i ako to napravite neću pisati kaznu, a ako ne napravite onda će biti kazna jer potrošači od kazne nemaju ništa.‘ Trgovac plati kaznu, kazna je prihod državnog proračuna."

"Ako se sve bude poštivalo, mjera Vlade bit će dobra za potrošače", dodaje Knežević.

Trgovci su nakon sastanka s Vladom već krenuli u snižavanja cijena proizvoda, ali jesu li to stvarno manje cijene?

"Ljudi nam javljaju povremeno da naiđu na nešto što ne štima. Dakle, ako je to i sniženo ljudima je sad to jako teško ustanoviti. Neki su čak javili da je cijena prošli tjedan bila toliko pa je sad povećana pa je sad snižena. Jako se teško naši potrošači snalaze otkako mi imamo euro."Stoga je trebalo zadržati dvojno iskazivanje cijena, dodaje Knežević.

"Moraju primanja, znači plaće i mirovine hrvatskih građana pratiti te troškove odnosno taj rast cijena. Bitno je kakva je naša kupovna moć. Ništa mi nemamo od Schengena, ništa mi nemamo od eurozone ako građani već prije prvoga u mjesecu ne mogu više ići u dućan jer nemaju s čime."

Iako će petak donijeti zamrznute cijene, iz platforme "Halo, inspektore" nastavljaju s bojkotom. Bit će to treći veliki jednodnevni bojkot svih oblika potrošnje. Kada je riječ o tjednom bojkotu trgovačkih lanaca, 211 tisuća glasova odlučilo je da se od subote ide u bojkot jednog trgovačkog lanca.

"Puno ljudi se ne snalazi u tome i i ja mislim da je trebalo ostati ovo da ide petkom, ali da je trebalo jačati pritisak. Vidjeli smo da je već prvi petak je bio dobar, drugi je već bio labaviji, sad ćemo vidjeti kakav će biti treći. Trebalo je jačati zapravo da dođemo do toga da stvarno nitko ne ide u trgovinu, odnosno da to bude zanemariva brojka i onda bi to bila snaga koju potrošači pokazuju i iskazuju."

"Mi još uvijek nismo svjesni i savjesni potrošači", ističe Knežević za razliku od primjerice Slovenaca koji su svoju potrošnju prilagodili inflaciji i recesiji:

"Trebamo mi sami reducirati tu svoju potrošnju, sami više štedjeti. Vidjeli smo i za Advent kolika je bila potrošnja, da se u prosincu troši."

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam