Barić za MS: Cijena novog stadiona Maksimir je prenapuhana, teško da će biti gotov prije 2030. godine

Konačno dobre vijesti za sve ljubitelje nogometa. Prošlog petka sklopljen je sporazum o uklanjanju postojećeg i izgradnji novog stadiona Maksimir. U Plavi salon u Maksimirskoj 128 stigao je premijer Andrej Plenković, a Vlada će, zajedno s Gradom Zagrebom krenuti u ovu dugoiščekivanu investiciju. Arhitekta Otta Barića u Intervjuu Media servisa upitali smo - je li riječ o predizbornim obećanjima uoči lokalnih izbora ili je ovo konačno korak u pravom smjeru?

"Ja bih rekao da je to negdje fifty-fifty. Znači, sigurno trenutak nije izabran bezveze, ako služi svrsi bit ćemo sretni. Velim, malo mi to politički gledano sigurno je predizborna priča. S druge strane ja u ozbiljnost Vlade vjerujem, apsolutno. Ja sam prije, znači na Svjetskom prvenstvu u Dohi sam imao priliku razgovarati duže s premijerom i ta želja da se pomogne postoji."

Investicija je to teška 175 milijuna eura bez PDV-a - pola plaća država, pola Grad Zagreb.

"Mislim da je to sigurno, po mojoj slobodnoj procjeni, barem 50 % iznad nekakve normalne cijene."

"Tomašević misli da je njegov drugi mandat siguran, ali to nije dobivena utakmica", ističe Barić.

"Tu se grad Zagreb i gradonačelnik obvezuje na nešto što kao prvo, znači, to je stotinjak milijuna eura jer u konačnici to je ovih 175 je bez PDV-a pa kad dodamo na to PDV i Kranjčevićeva znači nije 100 možda i 150 milijuna eura. To je jedna vrlo hrabra odluka jer gospodin Tomašević je prije četiri godine glasno govorio o tome da grad Zagreb neće ni kune dati."

"Stoga sada pred izbore žele dokazati da nešto mogu", dodaje naš sugovornik.

"Možda Tomašević čak i bude gradonačelnik, možda, ali Gradska skupština - mislim da nema teoretske šanse da imaju ovo što imaju sada, a to je apsolutnu većinu. Oni imaju 24 glasa i oni u biti vladaju, ako to nemaju onda mislim da takve odluke i toliko novaca će biti teško opravdati."

Barić podsjeća da je 2020. godine za Dinamo napravio studiju i predstavio vizuale - rušenje stadiona Maksimir koštalo bi između šest i sedam milijuna eura, a cijena stadiona bila je nešto iznad 60 milijuna eura.

"U tom trenutku se taj stadion kakav je, ona moja studija pokazala i koju sam ja uskladio s programom tadašnje uprave Dinama, bilo je razvidno da je to moguće napraviti za 80 milijuna i Dinamo je bio tada spreman izaći na međunarodno tržište i preko prava građanja sam to izfinancirati. Zašto je sada grad Zagreb odlučio da to ne želi više nego da želi investirati i želi biti vlasnik stadiona ili pola vlasnik stadiona jednostavno ne mogu shvatiti."

No prema tvrdnjama koje smo prošlog tjedna mogli čuti podno zapadne maksimirske tribine, stadion će koštati pet tisuća eura po stolcu, odnosno 175 milijuna eura, uz popratne sadržaje koje uključuje projekt. Barić ističe da je prema natječajnoj dokumentaciji koja je bila spremna 2021. je bila rađena s Društvom arhitekata Zagreba:

"Tada su oni postavili cijenu po stolcu od pet tisuća eura. To je otprilike duplo od onoga što je u to vrijeme bilo na europskom tržištu što se postizalo. Naime, moramo biti svjesni da stadion od 30-35 tisuća ima samo dva ranga, nema treći. Znači, čim se pređe nekih 35 tisuća dolazi treći red gore i onda automatski cijena ne raste linearno nego eksponencijalno."

Provest će se međunarodni natječaj, kako je ranije najavio zamjenik Tomaševića Luka Korlaet naglasivši da žele najbolje arhitekte svijeta:

"Mislim ja ne vidim što znače najbolji arhitekti svijeta kad je 90 % kvalitete stadiona njegova školjka. Znači, ono gdje ljudi sjede i oni korisnici koji koriste stadion, a ona vanjska opna koja na neki način je slika, ta vanjska opna nosi, može nositi 10 % troška, a može nositi i 100 % troška jer može biti strašno izdizajnirana i tako da ima sigurno stadiona koji su vrhunska arhitektonska djela, ali koji naravno shodno tome i nose vrhunsku cijenu."

Tomašević je istaknuo da su napravili analizu 50 izgrađenih stadiona u Europi u proteklih 20 godina. Naravno, kao što smo ranije rekli, puno toga ovisi o kapacitetu, ali njemački prvoligaš Augsburg ima stadion kapaciteta 30 tisuća ljudi koji je koštao oko 45 milijuna eura. U Španjolskoj, tamošnja Osasuna izgradila je stadion kapaciteta 23 tisuće ljudi za 23 milijuna eura. Projekt "stadiona u Maksimiru" - osjetno je skuplji:

"Po meni realno sve preko 100 milijuna za taj stadion je višak. Taj red veličina koji ste vi spomenuli, to je realan red veličina. Sve do tri tisuće eura po stolcu je realno."

Osim cijene, važno je i pitanje rokova. Ministar graditeljstva Branko Bačić ističe da je cilj izgradnje novog stadiona u Maksimiru početak 2029. godine. Kaže - to je ambiciozan plan, ali moramo zasukati rukave. Važno je istaknuti da radovi na Maksimiru ne mogu početi sve dok se ne obnovi stadion u Kranjčevićevoj, a otvorene su ponude za izvođače radova. "Ukoliko ne bude žalbi, početak radova očekuje se u travnju", istaknuo je prvi čovjek Zagreba:

"Znači, imamo šest mjeseci u ovoj godini, to je dovoljno da se sve sruši i da se dođe do nekakvih temelja jer ipak gradimo u centru grada, znači nije baš to tako jednostavno. Onda imamo cijelu 2026. što je po meni na knap da bi se moglo eventualno do kraja 2026., ali tu smo već na pola sezone. Znači 2027. s tim tehničkim pregledima, s pregledom UEFA-e i tako dalje. Recimo, možda drugi dio sezone znači drugi dio sezone 26./27. bi se moglo igrati na Kranjčevićevoj."

Što znači da bi se Maksimir mogao početi rušiti početkom 2027. godine.

"Tamo je malo više ipak rušenja. Znači, do ljeta 2027. i onda realno za Maksimir treba dvije godine. To je ipak jedan kompleksan, malo veći zahvat, ima tamo garaža 800 mjesta, svašta nešto. Znači eventualno sezona 29./30. to je ako sve ide po planu. Ono što sam ja rekao prije šest mjeseci je da je realno 2030. godina i to je realno."

Iz Grada Zagreba pojasnili su da su odustali od komercijalne investicije jer bi na 40 tisuća komercijalnih kvadrata povrat investicije bio tek za 40 do 50 godina. Barića to čudi jer je Tomašević ranije najavljivao da stadion Maksimir neće biti građen javnim novcem.

"Ja smatram da to mora biti cilj da građani grada Zagreba, 100 milijuna eura iz svog džepa, a najviši porez lokalni je u gradu Zagrebu, znači maksimalni, da bi o toj odluci u najmanju ruku trebali građani grada Zagreba nešto reći jer za tih 100 milijuna eura, plus Kranjčevićeva znači za tih 150 milijuna eura se može jako puno drugih stvari napraviti i pitanje je je li je to prioritet, treba li to biti prioritet. Ja smatram da stadion su prioritet, ali ne na način da se financiraju javnim sredstvima."

Barić ističe da Dinamo ima godišnji budžet od 70 milijuna eura.

"Što bi u tom budžetu značilo, ako govorimo recimo o razdoblju od 30 što je minimum, ali realno 50 godina, znači prava građenja. To znači u 50 godina svake godine 5 milijuna eura bi trebalo koliko inače i košta održavanje Maksimira."