Menu

Bačić za MS: Uvijek može brže i bolje, ali mi smo zadovoljni dinamikom obnove, trajat će do 2030. godine

ZAGREB - Bliži se peta obljetnica zagrebačkog potresa. Obnovljeno je gotovo 50 tisuća stambenih jedinica, ali dio građana nezadovoljan je brzinom izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća. Ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Branko Bačić u Intervjuu tjedna Media servisa istaknuo je da će kompletna obnova biti završena do 2030. godine: "Uvijek može brže i bolje, ali zadovoljan sam dinamikom obnove." Dotaknuli smo se i novog stadiona Maksimir: "Moguće je da će biti i skuplji od prvotno najavljenih 175 milijuna eura". Razgovor je vodio Sven Tubak.

U subotu je peta obljetnica zagrebačkog potresa. U točno 6.24 sati, potres magnitude 5,5 po Richteru trajno je promijenio vizuru Zagreba i okolice i nažalost ugasio jedan mladi život. Slike zakrčenih ulica urezale su se u pamćenje, najviše je nastradao centar grada, a pet godina kasnije obnova je u punom zamahu. Ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Branko Bačić u Intervjuu tjedna Media servisa prisjetio se dana potresa: "Bio sam na Korčuli, djeca su mi javila za potres", započinje:

"Potres je napravio veliku štetu, ali je kumulativnu štetu napravio i petrinjski potres koji se dogodio krajem 2020., tako da one štete koje su bile utvrđene tada, nakon zagrebačkog potresa u ožujku, su se kasnije trebale procjenjivati i utvrđivati. Ta su dva potresa u kumulativnom smislu napravila još dodatnu štetu na području samog Zagreba."

Otkrio nam je i kako stojimo po pitanju brojki:

"Kada gledamo sve zajedno - onda smo s današnjim danom završili preko 13 tisuća lokacija s ukupno 49 tisuća stambenih jedinica koje su obnovljene. Od toga je na području zagrebačkog potresa gotovo 34 tisuća lokacija s 36 tisuća stambenih jedinica."

Prvih dana nakon potresa uglavnom je prevladavala nekonstrukcijska obnova, dok su kasnije na red došle kompleksnije obnove.

"Jedna obnova je u financijskom smislu zahtjevnija i teža 10 do 15 puta u odnosu na jednu obnovu koja je bila početkom obnove, nakon potresa kada smo provodili jednostavne radove na nekonstrukcijskoj obnovi."

"Uspostavili smo proces obnove koji je primjeren hrvatskim mogućnostima po pitanju građevinske operative", dodaje ministar koji kaže da je u Hrvatskoj trenutno aktivno 1900 gradilišta diljem prostora zahvaćenog potresom. Bačić ističe da se napori ulažu i u izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća.

"Kada sam prije dvije godine preuzeo ovaj resor mi nismo imali dovršenu niti jednu zamjensku obiteljsku kuću, s današnjim danom ih imamo 342. Na području zagrebačkog potresa 38, u gradnji ih je još 28 i u nabavi za gradnju i projektiranje još 20-ak. Mislim da ćemo time mi praktično privoditi kraju izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća na području zagrebačkog potresa i vjerujem da ćemo do polovice 2027. godine sve zamjenske obiteljske kuće izgraditi."

Po tom pitanju vladajuće kritiziraju i građani, ali i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je poručio da mu nije jasno kako je moguće da to toliko traje:

"Uvijek se može više i ja razumijem i nezadovoljstvo naših sugrađana, ali mislim da baš gradonačelnik Zagreba nije bio najpogodnija osoba koja bi trebala govoriti o obnovi s obzirom da je i u njegovom portfelju bio određeni broj zgrada javne namjene koje nisu dovršene. Može se više, može se bolje, ali ja mislim da smo mi danas doista s tim procesom obnove zadovoljni."

U obnovu je dosad uloženo preko 3,5 milijarde eura:

"To je otprilike negdje više od sedam Peljeških mostova. Pelješki most je bilo jedno gradilište, na jednom mjestu, a i gradili smo ga više od tri i pol godine. Ovdje govorimo o 13 tisuća lokacija, 13 tisuća gradilišta. Tu je jako puno angažirane operative. Potrebno je za svako to gradilište osigurati i prometne površine kako bi se život u gradu normalno odvijao. Mi danas imamo u Donjem gradu enorman broj gradilišta, ali se život i promet u Donjem gradu se provodi kao da tu gradilišta nema."

Za zagrebački potres iz Fonda solidarnosti Europske unije dobili smo 683 milijuna eura, za petrinjski 319 milijuna eura, a iz mehanizma Next Generation EU osigurano je 10 milijardi eura, podsjetio je naš gost. Ipak, Vlada se u dogovoru sa strukom odlučila za konstrukcijsku obnovu koja je, iako skuplja, kompleksnija i zahtjevnija, u budućnosti kvalitetnija i sigurnija. Iako brojni građani zamjeraju što centar Zagreba izgleda kao da je potres bio lani, Bačić ističe - u građevinskom smislu nije moglo bolje.

"Ja mislim da je u ovom trenutku zagrebačka katedrala najsloženiji projekt obnove u svijetu, u ovom trenutku. Nema složenijeg projekta konstrukcijske obnove bilo koje zgrade u svijetu od od naše zagrebačke katedrale. Po pitanju kvalitete radova mogu reći da smo doista postigli maksimum i da je to nešto na što možemo biti ponosni. Sada - je li moguće brže? Moguće je brže."

Ali izazovi su brojni - od kvalitete gradnje, javne nabave, obaveza resornog ministarstva. Upitali smo ga - kada bi cjelokupna obnova mogla biti završena?

"Mi smo na polovici vremena predviđenog za potpunu obnovu. Sve ove složene konstrukcijske obnove višestambenih zgrada planiramo dovršiti do kraja desetljeća, do kraja 2030. godine."

U subotu, na obljetnicu samog potresa, Ministarstvo graditeljstva u suradnji s ostalim resorima, organizira Dan otvorenih vrata gdje će građani moći zaviriti u obnovljene zgrade javnog sektora:

"Ocijenili smo u dogovoru s njima kako je primjereno upravo tih 29 reprezentativnih zgrada koje su u potpunosti cjelovito obnovljene kako bi naši sugrađani mogli vidjeti kakva je to bila obnova i kakve su danas zgrade. Bit će otvorena i bolnica Merkur gdje će se moći provjeriti šećer u krvi i tlak, tako isto i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskom narodnom kazalištu će biti nekakva priredba, mogu posjetiti Prirodoslovni muzej na Gornjem gradu, zgrade ministarstava."

Za kraj, dotaknuli smo se još jedne građevine koja je nastradala u zagrebačkom potresu - riječ je o stadionu Maksimir. Vlada i Grad Zagreb prošlog su mjeseca potpisali sporazum o uklanjanju postojećeg i izgradnji novog stadiona Maksimir koji će imati 35 tisuća mjesta i trebao bi koštati 175 milijuna eura, bez PDV-a. "To je određeno kao prosječna vrijednost europskog stadiona po sjedećem mjestu", započinje ministar:

"Međutim, tek kada budemo napravili projekt uklanjanja postojećeg stadiona u Maksimiru, tek kada budemo napravili sam projekt kojemu će prethoditi izrada i provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja, da utvrdimo kakav će na kraju i taj stadion izgledati. Onda ćemo znati cijenu tog stadiona."

"Možda bude i skuplji?"

"Možda bude i skuplji, možda bude i skuplji, međutim, to je jedna okvirna cijena oko koje smo se dogovorili."

Što se tiče rokova, Bačić je istaknuo da bi bio zadovoljan da stadion bude završen do kraja 2028. godine, ali da će za to trebati prionuti poslu.

nazad na vrh