Petir za MS: Lista zamrznutih proizvoda mogla bi biti i veća, našoj poljoprivredi treba potpuni zaokret

​Vladajući bi do kraja idućega tjedna trebali objaviti novu listu proizvoda sa zamrznutim cijenama. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar razgovarao je s proizvođačima, trgovcima i distributerima, na listi bi se trebalo naći pedesetak proizvoda, a predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u Intervjuu tjedna Media servisa ekskluzivno je otkrila:

"Jučer, kasno nakon sastanaka, razgovarala sam s ministrom gospodarstva koji mi je rekao da razgovori idu u dobrom smjeru, da su dijaloški. On je razgovarao s različitim čimbenicima u društvu od proizvođača do krajnjih korisnika i čini se da bi ta lista mogla biti i proširena odnosno veća od 50 proizvoda."

Paket zamrznutih cijena namirnica uključivat će kruh, meso, ribu, voće i povrće, a više detalja tek će biti poznato. Petir ističe da je napravljena sveobuhvatna analiza:

"A očigledno kroz ove razgovore se iskristaliziralo da bi ta lista ipak trebala biti malo veća tako da ja vjerujem da svi oni koji su prije možda imali određene prigovore da nedostaje riba ili da nedostaju neke druge vrste mesa ili određeno povrće koje se češće koristi ili voće u ishrani - sada će se to sve naći na toj listi cijena koja će biti regulirane i zamrznute."

"Moj dojam je da su i predstavnici trgovačkih lanaca uočili da postoji prostor za napredak", dodaje predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu. Ipak, nezadovoljni su u redovima Hrvatske poljoprivredne komore jer ih ministar Šušnjar nije uključio u razgovore oko cijena hrane. Petir kaže da je kritike Hrvatske poljoprivredne komore prenijela ministru koji joj je poručio da je zvao proizvođače koji već imaju iskustvo poslovanja s trgovačkim lancima:

''Kako bi od njih iz prve ruke doznao informacije s kojim poteškoćama se oni susreću, kako bi saznao po kojim cijenama oni prodaju svoje proizvode, a u konačnici kolike su onda marže na te proizvode i koliko to onda košta krajnjeg potrošača. Vjerujem da u nekoj završnici kada će ponovno svi sjesti za isti stol, i to je moj prijedlog, da za tim stolom svakako i uz Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru budu i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore.''

Glavna tema tjedna je najavljeni bojkot trgovačkih lanaca. Inicijativa je pokrenuta od strane platforme "Halo, inspektore", a odmah je naišla na veliki interes javnosti. Petir je istaknula da će i ona sudjelovati u bojkotu:

''Ja mislim da je dobro da se potrošači bude i da se organiziraju. Ako se potrošači organiziraju, ako pošalju svoje poruke, ja to pozdravljam, mislim da je to dobra inicijativa. Naravno, ima onih koji prigovaraju i govore da jedna lasta ne čini proljeće i da to neće dati nikakve rezultate, ali meni se ipak čini iz reakcija trgovačkih lanaca koji su počeli najavljivati neke svoje prigodne akcije, da je ova najava dala na razmišljanje svima jesu li na dobrom putu.''

"Vlada koristi one instrumente koje može, ali potreban je i glas javnosti", ističe Petir.

Akciju trgovaca podržao je i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, kao i neki ministri, najviše se priča o maržama trgovaca, a Petir podcrtava da pojedini trgovački lanci dižu enormne marže na domaće proizvode. Zbog toga su i predložili određene mjere koje bi trebalo poduzeti kako bi se Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi pooštrio:

''Predložili smo u kojem smjeru mislimo kao saborski odbor da bi te izmjene trebale ići, tu očekujemo podršku. Ja znam da se ponekad trgovački lanci jako ljute na to što saborski odbor za poljoprivredu predlaže, ali ono što nije dobro za Nijemce, Francuze, Austrijance, nije dobro niti za Hrvate. Isto tako mi moramo voditi računa o našem tržištu, o našim domaćim proizvođačima i o tome da naši ljudi trebaju jesti kvalitetno, zdravo i svježe.''

Domaća poljoprivreda po mnogočemu nije samodostatna, uvozimo puno gotovih proizvoda, a naši poljoprivrednici trebaju snažniju poziciju da svoje proizvode uspiju plasirati na police trgovačkih lanaca:

''Našoj poljoprivredi treba potpuni zaokret, rekla bih revolucija. Da se odmaknemo od toga i da prestanemo izvoziti sirovinu, a uvoziti gotove proizvode na kojima drugi zarađuju dodanu vrijednost, što to znači? Mi izvezemo pšenicu, a onda uvozimo kruh, tjesteninu ili nešto drugo. Moramo osigurati poljoprivrednicima da imaju infrastrukturu koja će im omogućiti da ne moraju izvoziti sirovinu i na tome radimo.''

Raspisani su brojni natječaji koji su u realizaciji, grade se hladnjače i distributivni centri. Potrebno je povezati poljoprivredne proizvođače s prerađivačkom industrijom kao i povezati poljoprivrednike s uslužnom djelatnošću.

''Ja sam razgovarala s našim hotelijerima, oni očekuju određene količine, a da bi postigli količine, naši se poljoprivrednici moraju udružiti. U tom smislu smo i predložili i to je ušlo u program Vlade da će se u Ministarstvu poljoprivrede formirati jedan poseban odjel koji će se baviti isključivo s udruživanjem poljoprivrednika.''

To bi potaknulo domaću proizvodnju, povećalo bi broj ekoloških proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom - za takvo nešto potrebno je vrijeme, ali Petir ističe da je vrijedno truda jer će krajnji potrošači imati kvalitetnije i svježije proizvode. Hoće li to utjecati na cijene?

''Dugoročno da, jer ako mi našim proizvođačima osiguramo da oni imaju tržište, što sad nije slučaj, jer ako hrvatski proizvod koji se plasira u nekom trgovačkom lancu bude po 80 posto skuplji, a tih 80 posto je nečija marža. Meni su to govorili proizvođači koji su išli pogledati u trgovačke lance kolika je marža na njihove proizvode, to je bilo između 80 i 120 posto na neke proizvode, meni nitko ne može reći da je to normalno.''

"Ako mi našim poljoprivrednicima damo da prodišu, ako ih udružimo i pružimo im infrastrukturu sve će biti bolje, ali to ne ide preko noći," dodaje gošća Intervjua tjedna Media servisa.

Već se godinama povlači pitanje kako neki proizvodi na policama trgovina u susjednoj nam Sloveniji, Italiji ili Austriji mogu biti povoljniji nego u Hrvatskoj.

"Nitko mi ne može objasniti da je Slovenija toliko daleko i da su ti troškovi transporta koštali toliko puno više da bi došli u Hrvatsku. Ako vidimo da je ta dobit trgovačkih lanaca bila toliko visoka - to znači da su oni jako dobro zarađivali. Ako nam naši proizvođači signaliziraju da se na njihove proizvode dižu velike marže onda u tom smislu moramo nešto poduzeti. Mislim da ovakva opravdanja koja slušamo nisu do kraja realna."

Hrvatska na veći dio prehrambenih namirnica ima izrazito visok PDV od 25 posto, dio aktera zagovara njegovo smanjivanje - Petir ističe: "Bila sam velika zagovornica smanjivanja PDV-a, ali taj novac ne smije ići trgovcima, već olakšati potrošačima."

"To znači da su nažalost trgovački lanci, pojedinci, se bogatili na grbači naših građana. Tako da sam se malo odmakla od tog mog lobiranja za smanjenje PDV-a jer me stvarnost demantirala i zato zagovaram ove neke restriktivnije mjere kroz Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi kroz strože kontrole Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja."

Još nije poznato tko će biti novi ministar poljoprivrede nakon što je Josip Dabro podnio ostavku. Jasno je da će ta osoba ponovno biti iz redova Domovinskog pokreta. Petir ističe - izazova u resoru je pregršt.

"Jedan možda od najvećih izazova kojeg se nismo dotakli je pitanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Tu vidite da postoji niz nesporazuma na terenu, nezadovoljstva i promišlja se o izradi novog zakona što će biti jedan onda ozbiljan posao ako se ide u potpunu promjenu koncepta. Poljoprivredno zemljište je preduvjet da bi se netko bavio poljoprivredom jer moraš imati zemljište da bi mogao proizvoditi hranu."

"To će biti prvi i najveći zadatak za čelnu osobu u resoru poljoprivrede", dodaje Petir. Zakon o poljoprivrednom zemljištu dosad je promijenjen čak 19 puta.