Milanović i Sukreški za MS: Na KIF nam stižu brojni olimpijci; AI nam može pomoći, ali neće zamijeniti trenere

Duga tradicija - to krasi međunarodnu konferenciju "Kondicijska priprema sportaša", koja se i ove godine održava i to po 23. put. Sve sutra počinje na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, a kondicijski trener hrvatske nogometne reprezentacije Luka Milanović u Intervjuu Media servisa otkrio nam je detalje konferencije:

"S obzirom da trener stvara sportaša, ali sportaš stvara trenera htjeli smo ih spojiti na sceni i pričati s jednima i drugima o tome što je bitno u kondicijskoj pripremi. Tako nam dolaze naši olimpijci, zlatni olimpijci - braća Sinković sa svojim trenerom, dolazi nam Barbara Matić, također zlatna olimpijka sa svojim trenerskim timom, a dolazi nam i Aurel Benović koji je skoro olimpijska medalja sa svojim trenerom i u stvari htjeli smo na takav način približiti ljudima sve ono što je potrebno u stvaranju vrhunskog sportskog postignuća."

Jedan dio konferencije bit će rezerviran za ekipne sportove:

"Gdje dovodimo vrhunske predavače iz Danske, Italije i Španjolske. Svaki predavač će pričati o svom ekipnom sportu, a na kraju ćemo imati tribinu odnosno panel u kojem će svi ti stručnjaci odgovarati na pitanja o tome što je potrebno za razvoj jakosti i snage u tim sportovima."

Osim sportašima i trenerima, konferencija je zamišljena za studente, ali i roditelje mladih sportaša. U subotu je organiziran i simpozij o borilačkim sportovima:

"Gdje opet preko panela smo okupili sve najvažnije ljude iz saveza borilačkih sportova u Hrvatskoj. Dolaze nam predsjednici saveza u prvom panelu, nakon toga ljudi koji su odgovorni za struku, nakon toga ćemo opet imati i vrhunske sportaše iz borilačkih sportova, a na kraju ćemo napraviti jedan miks panela gdje će biti i kondicijski trener i psiholozi i nutricionisti da pričamo o tom dijelu performansa, možemo to tako reći."

Kao i u brojnim drugim aspektima života gdje se umjetna inteligencija razvija iz dana u dan, ona igra važnu ulogu i u sportu stoga će na konferenciji biti govora i o njoj. Stručnjak za sportsku analitiku Marko Sukreški kaže da AI uzima sve više maha.

"U zadnjih desetak godina u sportu i u cijeloj fitness industriji se pojavila ogromna količina podataka iz raznoraznih izvora. Tako u sportu to može biti GPS, heart-rate monitori, raznorazni uređaji koji prate spavanje, neki lifestyle, tako da hrpa je podataka i jednostavno AI je jedan jako dobar alat koji te podatke može relativno jednostavno i brzo sažeti i interpretirati da treneri dobiju što bolju i što opsežniju informaciju."

Upravo će on održati predavanje o koristima umjetne inteligencije, a otkrio nam je na čemu će biti naglasak:

"Ideja je da prikažemo neke mogućnosti i potencijale umjetne inteligencije prvenstveno nekakvih javno dostupnih alata. Kako se može koristiti u kondicijskoj pripremi, u fitnessu, kako se može koristiti u nekoj edukaciji i trenera i sportaša i roditelja znači cijele neke zajednice vezane uz sport."

Profesor Milanović govorit će o razvoju specifične snage i eksplozivnosti u timskim sportovima. "Iako se čini da je priča jednostavna, to nije lako postići," započinje.

"Jednostavno je reći da želiš sportaše koji su eksplozivni i da to mogu ponoviti puno puta tijekom utakmice. Zvuči jednostavno, ali nije lako za postići, da bi se to moglo postići zaista treba ispod toga biti veliki broj zadovoljenih preduvjeta, puno sposobnosti koje su na zadovoljavajućoj razini da bi taj sportaš mogao prvo jednom biti sposoban stvoriti veliku silu u kratko vrijeme, a nakon toga i puno puta to isto ponoviti tijekom utakmica."

Kada je riječ o pripremi - tu važnu ulogu igra upravo umjetna inteligencija.

"Na početku želimo znati u kakvom je stanju sportaš, tu dobijemo neku sliku po različitim sposobnostima i kvalitetama i nakon toga želimo s trenažnim sadržajima te kvalitete i sposobnosti unaprijediti. Umjetna inteligencija ili analitika nam u tom segmentu prvo pomaže u definiranju tog profila sportaša, a zapravo kasnije nakon svakog treninga mi imamo neku suvislu kvantitativnu informaciju o opterećenju koje je taj igrač pod navodnicima primio na tom treningu."

Može li umjetna inteligencija smanjiti broj sportskih ozljeda?

"Definitivno da. Uvijek će tu postojati nešto što je neobjašnjivo jer jednostavno sport i ljudsko ponašanje je takve prirode, ali mi već radimo nekoliko projekata s raznoraznim institucijama iz Hrvatske i svijeta koji je tu zapravo proces. Dogodi se neka ozljeda, prije te ozljede određena količina podataka postoji i sad tražimo neki obrazac koji je identičan, zajednički ili sličan, a prethodi nekoj ozljedi."

"Idući put kad bi se taj obrazac ponovio, to je znak da prijeti opasnost od ozljede, ali odluka je na treneru", dodaje Sukreški.

"Gotovo je nemoguće predvidjeti ozljede, ali povezanost, kao što je rekao Marko, povezanost postoji između pojedinih parametara. Brojke su nam tu važne, nisu uvijek na prvom mjestu, nekad jesu, nekad nisu. Nekad su to oči i uši pa tek onda brojka. Nekad je to prvo brojka pa onda još uz oči i uši kao što je Marko rekao da trener donosi onu zadnju odluku. Sva nova tehnologija nam je vrhunska pomoć i vrhunski alat da pametnije donosimo odluke."

Stručnjak za analitiku Sukreški na konferenciji će imati i radionicu - riječ je o praktičnom prikazu suvremene dijagnostike za programiranje treninga. Inače, kada je riječ o sportskoj analitici već je postigao uspjeh, a surađuju s velikim brojem sportskih organizacija:

"Sad sve zajedno nekakvih 90-ak klubova, iz Hrvatske mogu reći da sedam klubova SHNL s kojima radimo, krenuli smo na vanjska tržišta imamo klubove iz Europe, iz Azije, SAD-a tako da probijamo se. Mi smo hrvatski startup koji je sad već u relativno zreloj fazi. Ideja je napraviti ‘sport science as a service‘ ili ‘data analitics as a service‘ -usluga koja će biti dostupna široj publici ne samo vrhunskom sportu."

Osim što Hrvatska ima sjajne sportske uspjehe i fenomenalne sportaše, fizička aktivnost bitna je i za građane. Milanovića smo upitali - što svatko od nas može svakodnevno napraviti da bude fizički aktivniji ne bi li se smanjila pretilost i rizik od drugih bolesti:

"Prvi koraci koje trebamo napraviti su koraci u danu bilo da je riječ o 7, 10 ili 12 tisuća koraka- uvijek je bolje 12 nego sedam, ali sedam nije loše tako da to je ono što je neka svakodnevna higijena, naša tjelesna. Osim toga ako dva puta tjedno dignemo frekvenciju srca u malo višu zonu, možda čak u zonu primitka kisika - to bi bilo sjajno. Ako još uz to odradimo jedan ili dva treninga jakosti od 20 minuta, dakle s nekim ili vanjskim opterećenjem ili samo sa svojom tjelesnom masom to je onda zaista fenomenalna stvar po pitanju tjelesne aktivnosti."

Konferencija počinje sutra, a više detalja možete pronaći na www.ukth.hr.