Menu

HUP: Poslodavci i dalje nisu uključeni u proces izrade Nacionalnog plana za oporavak

ZAGREB - Iz Hrvatske udruge poslodavaca su upozorili kako poslodavci i dalje nisu uključeni u proces izrade Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, iako nas tjedni dijele do usvajanja ovog strateškog dokumenta, stoji u priopćenju HUP-a koje prenosimo u cijelosti.
"S tim ciljem iznosimo pozicije Hrvatske udruge poslodavaca, koje proteklih mjeseci nastojimo prezentirati Vladi zajedno s projektnim prijedlozima koji će doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta i jačanju konkurentnosti gospodarstva pogođenog pandemijskom krizom. HUP smatra da reforme unutar NPOO trebaju Hrvatsku učiniti mjestom poželjnim za poslovanje i investiranje, a podržati ih treba kroz NPOO.

Reforme u cilju jačanja konkurentnosti i poticanje privatnih investicija su prioritet najviše razine u reformskim dokumentima čije ispunjenje Europska komisija traži kao preduvjet povlačenja daljnjih EU sredstava: Nacionalni program reformi (NPR) i Preporuke za države članice EU (Country Specific Recommendations for Croatia 2019. i 2020.).

NPOO je moćno sredstvo kojim bi se prije svega države članice EU trebale brže i jače oporaviti od efekata pandemijske krize te reformirati gospodarstvo u model održivog rasta i otpornosti na buduće krizne situacije. Iz tog razloga HUP stoga i dalje zahtijeva da minimalno 50% sredstava u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti bude usmjereno privatnom sektoru:

„Smatramo da javnost mora biti upoznata s činjenicom da 23 milijarde kuna subvencija domaćim tvrtkama donosi investicije od još barem 35 milijardi kuna koje će poduzetnici sami uložiti i otvoriti tisuće novih radnih mjesta. 23 milijarde kuna za izgradnju obilaznica, zgrada i druge infrastrukture s dugačkim periodom povrata investicija stvara dodatni trošak poreznim obveznicima od 3,45 milijarde kuna iz proračuna kojima bi se potencijalno mogle izgraditi i opremiti četiri sveučilišne bolnice poput one na ulazu u Zagreb.“ - izjavio je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a.

Neizmjerno je važno da Hrvatska razvije stabilan i održiv plan oporavka koji će u najkraćem mogućem roku naše gospodarstvo revitalizirati nakon najveće krize od 90-tih te ga učiniti što konkurentnijim u odnosu na zemlje u okruženju. Uzmemo li u obzir razmjer pandemijske krize i njen utjecaj na poslovne subjekte, ali i javne financije, reforme koje će se u narednom vremenu poduzimati moraju biti jasne, s precizno definiranim ishodima i provedive u razmjerno kratkom roku.

Vrlo je važno i uspostaviti ravnotežu između ulaganja i reformi. Unatoč činjenici da su pojedinim krajevima Hrvatske potrebni i infrastrukturni projekti, greška bi bila sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u velikoj mjeri usmjeriti u takve investicije koje neće pridonijeti brzom oporavku niti dugoročnom jačanju otpornosti gospodarstva. Ukoliko zaista želimo potaknuti oporavak i razviti otpornost na eksterne šokove koji nas kao zemlju mogu pogoditi, nužno je novac iz NPOO-a usmjeriti na one projekte koji će generirati novi rast produktivnosti i radna mjesta u izvozno orijentiranim sektorima te omogućiti bolji život svim građanima, ali i izbjeći trošenje novca na moguće predizborne projekte koji neće pokrenuti oporavak gospodarstva."

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam