Predsjednik HSZ-a za MS: Student koji je u privatnom smještaju bez 1000 eura ne može živjeti
- Napisao/la Andrea Milošević
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
‘‘Student koji je u studentskom domu možda može živjeti sa 300 ili 400 eura, ali student koji je u privatnom smještaju doslovno bez 1000 eura ne može preživjeti. Ako uzmemo u obzir da roditelj ima neku prosječnu plaću od 1000 eura, dođe do toga da jedan roditelj mora studentu dati cijelu jednu plaću i to je nemoguće. Danas studenti doslovno moraju raditi da bi si mogli priuštiti one osnovne stvari.‘‘
‘‘Ono što je pohvalno je to da je studentska satnica rasla i ona je 5,25 eura, što znači da si student sa jednom studentskom satnicom može priuštiti šest obroka u menzi.‘‘ istaknuo je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora.
‘‘S obzirom na to kolike su minimalne plaće, mislim da je to zadovoljavajuća studentska satnica. Na tu studentsku satnicu, moramo biti svjesni, poslodavac još plaća osamnaest posto. Poslodavci se možda i teže odluče za nekog studenta, pogotovo kada imamo situaciju da uvozimo strane radnike koje možemo platiti puno jeftinije i tu smo isto nekom nepovoljnom položaju.‘‘
Vlada je posljednjim paktom pomoći intevenirala i u cijenu studenskog obroka. Cijena ostaje 0,86 eura čime su u Studentskom zboru izuzetno zadovoljni. Ipak, Žužić upozorava...
‘‘Svaka studentska menza posluje s velikim minusima. Nakon što student plati hranu i nakon što Vlada uplati subvenciju, ta menza je u debelom minusu. To možda nije problem na prvu, ali ako gledamo dugoročno ta će se menza, s ovim načinom poslovanja, ugasiti. Dobiti ćemo situaciju da ćemo za četiri, pet godina zatvarati menze i da studenti neće imati mogućnost da jedu u menzi, bit će prisiljeni jesti u restoranima i to će puno skuplje koštati studente.‘‘
Naš sugovornik se nada da će najavljeni porez na nekretnine dovesti do promjena na tržištu koje bi rezultirale padom cijena najma stanova. Čak ako se to i dogodi, ostaje problem deficita smještaja u studentskim domovima.
‘‘Studentski smještaj u Zagrebu apliciralo je 10.000 studenata, a 7.000 je kapacitet, što znači da fali 3.000 ležaja. U Splitu je smještaj apliciralo 2.700 studenata, a broj ležaja je 1.300, što znači da u Splitu imamo veći problem s obzirom na postotak.‘‘
Usprkos svim izazovima s kojima se danas studenti suočavaju, Žužić poziva mlade da ne odustanu od ideje studiranja jer, kako kaže, studentsko je doba, najbolje doba.
