Pavasović Visković za MS: USKOK bi inače trebao odustajati kad je jasno da nema dokaza da izbjegne blamažu
- Napisao/la Andrea Marić
- veličina pisma smanjivanje veličine pisma povećajte veličinu pisma
''U jednom ovakvom predmetu ne. USKOK i DORH su imali jedan loš običaj da tvrdoglavo ustraju čak i u istragama u kojima je potpuno jasno od početka da ne stoje dobro i da vrlo vjerojatno ta istraga na kraju neće uroditi osuđujućom odlukom koju bi USKOK ili DORH željeli''.
Zadovoljan je što je do takve odluke došlo i objašnjava što bi moglo biti posrijedi.
''Ovo je jedna promjena, dakle jedno shvaćanje realiteta koje se dogodilo u ovom postupku i koje je nama koji smo bili branitelji u toj cijeloj priči od početka bio prilično jasno. Dakle ovo je ishod koji bi se u nekom trenutku dogodio bilo sudskom odlukom, bilo odustankom USKOK-a. Međutim, dobro je da je USKOK shvatio da nema smisla tvrdoglavo ustrajati na ovom postupku koji donosi samo velike troškove i u finalu jednu blamažu USKOK-a koja bi sigurno uslijedila u sudskom postupku''.
''Loš je običaj da se čudimo nečemu što je normalno'', nastavio je odvjetnik i naglasio da bi ovo trebalo biti pravilo i da bi USKOK ovako i u budućnosti trebao postupati.
''Posao državnog odvjetnika je takav da ako utvrdi da ne postoje dokazi za ono što je započeo i za ono što je osnovano sumnjao na početku, tada mora odustati . Nije posao državnog odvjetnika da ustraje u nečemu što je nedokazivo i da vodi nekakve bitke koje su onkraj pameti. Jer ovdje se dogodila još jedno specifična situacija, a to je da je i sud radio svoj posao upravo onako kako ga je trebao raditi. USKOK je dva puta podizao optužnicu, a sudsko vijeće je napravilo svoj posao i ukazalo USKOK-u na nedostatke u optužnici, ukazalo je da tim činjeničnim stanjem neće nikada doći do osuđujuće odluke''.
Dodaje da se u toj fazi često išlo linijom manjeg otpora i da su se potvrđivale optužnice bez ulaska u činjenično stanje. Osvrnuo se i na to da je možda nova ravnateljica USKOK-a Željka Mostečak uvela razumniji pristup pa je zato USKOK odustao u tom slučaju.
"Činjenica je da sasvim sigurno nova osoba ima novo viđenje na neke stvari, oko toga nema sumnje. Međutim ono što ja mislim, u prvom redu da je zapravo USKOK na određeni način odlukom suda bio stjeran u kut jer je bilo potpuno jasno da nikada s ovakvom optužnicom neće uspjeti. Nova ravnateljica možda je zauzela stav da ne treba ustrajati na bitkama koje su unaprijed izgubljene i da treba na vrijeme odustati, smanjiti troškove, smanjiti i medijsku izloženost USKOK-a u takvim postupcima''.
Više puta kritizirao je šeficu DORH-a Zlatu Hrvoj Šipek i način na koji je iz USKOK-a otišla Vanja Marušić, iako smatra da je Mostečak odličan izbor za novu šeficu USKOK-a. Tvrdi da je DORH na ovaj način poslao jednu sramotnu poruku i da je cijela situacija izrazito netransparentna.
''Prva osoba DORH-a sasvim sigurno ima pravo birati svoje suradnike i ako je smatrala da gospođa Marušić ne udovoljava njenim kriterijima, da radi posao na loš način, ona ima legitimitet da zatraži od nje ostavku, da je makne s tog položaja i da dovede osobu za koju misli da bi bolje radila taj posao. Međutim ovdje se dogodila zapravo vrlo prljava i ružna priča gdje je jedna potpuno besmislena i trivijalna stvar iskorištena da bi se na neki način difamiralo Vanju Marušić''.
Kada je u pitanju Hrvoj Šipek i njen rad, Pavasović Visković smatra da je loš glavni državni odvjetnik i da nije smjela doći na tu funkciju.
"U prvom redu ne radi se o kadru iz redova kaznjenaka. Ne kažem to zato da bi ona trebala poznavati kazneno pravo, nego zato što te 30 godina kaznene sudnice ipak pripremi na bolju komunikaciju s javnosti, na nošenje sa stresom i zapravo na izloženost na koju glavni državni odvjetnik mora biti u svakom trenutku spreman. Ona se tu ne snalazi, ona proizvodi redovno afere, ona jednostavno nije dorasla toj poziciji na način na koji bi to trebala biti i ona je u svakom slučaju loš izbor''.
Tvrdi da je stanje u DORH-u izrazito loše, da se radi o potkapacitiranoj instituciji, da nedostaje na desetke državnih odvjetnika i da su materijalni uvjeti u kojima rade katastrofalni. Za kraj se osvrnuo i na bijeli štrajk i suce koji traže bolja materijalna prava i bolje uvjete rada.
''Radi se o posebnoj kategorije ljudi kojima štrajk po meni ne bi trebao biti dozvoljen, međutim s druge strane situacija u pravosuđu je toliko loša da ja čak mislim da su oni ovim štrajkom zakasnili barem tri godine. Morate znati da se suci u ovom trenutku bore sa stvarima koje su van bilo kakve pameti. Nemate zapisničara, nemate ljudi koji rade u kancelu, oni koji su tamo su potplaćeni katastrofalno, nemate vozila, nemate vozača... Dakle imate jedno potpuno organizacijsko rasulo u pravosuđu''.