Jerković za MS: Zagrebu je potrebna potpuna promjena paradigme odnosa prema novcu poreznih obveznika

Na početku je komentirao aktualnu situaciju u centru grada, u Žerjavićevoj ulici, gdje je prije gotovo tjedan dana počela ugradnja polupodzemnih spremnika, što se nije svidjelo građanima, a došlo je i do reakcije policije.

"Žalosno i sramotno je da policija mora intervenirati, a to je zapravo samo logičan slijed događaja, nekakve četiri godine politike aktualne gradske vlasti gdje nedostaje ono najbitnije, a to je komunikacija s građanima. Naravno da su građani ogorčeni, a dodatno su ogorčeni što vide da smo zbog tih podzemnih spremnika već do sad izgubili oko tisuću parkirnih mjesta."

Jedan od gorućih problema koji muče građane je pitanje otpada, s naglaskom na neizvjesnu sudbinu odlagališta na Jakuševcu. Stav Fokusa je jasan - izgradnja energane. "Mnogi sad predlažu izgradnju energane, a kad se Fokus još 2021. godine za to zalagao, prozivali su nas ekološkim sociopatima", tvrdi Jerković.

"Sama energana u Gradu Zagrebu ne znači ništa, već vam je tu cijeli jedan proces, jedan krug, koji započinje sortirnicom otpada. Mi nemamo sortirnicu otpada, a ono što je posebno zabrinjavajuće je da od 28. lipnja 2022. godine u ladici gradonačelnika Tomaševića postoji građevinska dozvola za sortirnicu otpada na Žitnjaku."

"Korak broj dva, nakon sortirnice, je centar za gospodarenje otpadom", nastavlja Jerković.

"To vam je ona mehaničko-biokemijska obrada, tzv. MBO, gdje ide zapravo sav onaj ostatak, to je ta mokra frakcija. Kad bi to imali, onda imate samo dvije kante ispred kućnog praga, nije vam grad "kantograd" kao što je sada. I onda sve ono što se na kraju ne može više upotrijebiti, onda ide energana s odlagalištem koja je završni dio."

Jerković ističe da se novcem koji aktualna vlast troši na trenutno zbrinjavanje otpada do sada mogla izgraditi i sortirnica i energana.

"To je bitno da građani znaju. Mi ćemo samo u ove četiri godine platiti 240 milijuna eura zbrinjavanje otpada, a nismo riješili problem. Mi samo naš otpad negdje odlažemo, a ne rješavamo taj problem."

Što se tiče prometa, Jerković smatra da to pitanje nadilazi samu gradsku vlast.

"Problem je primarno problem nereagiranja, kako aktualne gradske vlasti, tako i svih 17 godina vladavine gospodina Bandića. Ali, to je jako bitno napomenuti, nacionalna vlast, odnosno ministarstvo - tu isto leži veliki dio odgovornosti zašto mi imamo ovakav kolaps prometa u Gradu Zagrebu."

"Lijepo je slušat populističke parole u predizborno vrijeme, ali problem prometa treba riješiti trenutno i odmah", nastavlja Jerković. Smatra da građanima treba ponuditi jednostavna i efikasna rješenja koja već negdje postoje, odnosno samo implementirati primjere dobre prakse iz drugih gradova.

"Što se tiče samog prometa, meni vam je uzor grad Hannover zato što Hannover ima vrlo sličnu mrežu javnog gradskog prijevoza kao i grad Zagreb. U Hannoveru su vam te neke kritične točke gdje onda javni gradski prijevoz nema benefit brzine - recimo, u Zagrebu je ekvivalent od Republike Austrije do Črnomerca, gdje vam tramvaj jednostavno stoji u koloni zajedno s ostalim automobilima - na takvim mjestima je grad Hannover samo postojeći tramvajski promet ukopao ispod zemlje ili ga dignuo iznad postojećeg prometa."

Još jedan veliki problem je i priljev automobila iz cijele Zagrebačke županije.

"Jedan od mojih prvih poteza će biti integrirana karta javnog prijevoza tako da možete iz Zagrebačke županije za cijenu jedne karte doći do Grada Zagreba. Druga stvar, ljudima koji npr. dolaze iz Zaprešića i idu u Grad Zagreb - evo, fenomenalna lokacija u Podsusedu na željezničkoj stanici - zašto se tamo već nije napravila garaža sa tristotinjak parkirnih mjesta da ljudi, koji iz Zaprešića dolaze, dođu tamo, auto ostave tamo, odu na vlak i onda vlakom dođu do centra grada?"

Rješenje problema s parkingom Jerković vidi u uvođenju rotacijskih parkinga po uzoru na pulski model.

"Rotacijski parkinzi su fenomenalno rješenje za Grad Zagreb, pogotovo za centar grada, zato što ne zahtijevaju veliku površinu na kojoj se trebaju postavljati. I ono što je najvažnije, to su tipski montažni objekti koji ne zahtijevaju građevinski dozvolu, to je ključno napomenuti."

Dodaje kako bi se uvođenjem tog modela problem s parkingom gotovo u potpunosti mogao riješiti u samo dvije godine.

"Što se tiče samih lokacija - to su vam ovi stambeni blokovi unutar centra. Zašto ne bismo taj prostor iskoristili? Ja sam spreman i ponudio bi jedno javno-privatno partnerstvo Grada i suvlasnika tih parcela unutar stambenih blokova, da unutar tih stambenih blokova napravimo te kvartovske garaže."

A u Zagrebu slični problemi muče i one najmlađe i one najstarije građane. Nedovoljni kapaciteti vrtića i domova za starije osobe dugogodišnji su problemi, a Jerković smatra da se to može riješiti jedino potpunom promjenom paradigme odnosa prema trošenju novca poreznih obveznika. "

Ne razumijem da u gradu s tolikim proračunom i dalje imamo problem sa neupisanom djecom u vrtiće", ističe.

"I ovi neki vrtići što su se izgradili, to su sve projekti bivše gradske vlasti, a posebno je žalosno da se sad prenamjenjuju prostori mjesnih odbora u vrtiće, koji su potpuno neprikladni, samo da bi se moglo PR-ovski pričati da se nekakvi vrtići otvaraju, a to zapravo uopće nije stvarno stanje stvari."

"Kad je taj dio socijalnih politika u pitanju, građani sa mnom mogu biti mirni", poručio je Jerković i dodao:

"Kod mene vam se sigurno neće dogoditi da, kao što će se u proračunu za 2025. godinu raznoraznim udrugama koje su, većina tih udruga, ljudi koji su direktno povezani s vrhom platforme Možemo, tim udrugama isplatiti, pod krinkom kulture, 180 milijuna eura. To će biti za rezanje, vjerujte mi, ekstremno visoko na mojoj listi prioriteta. Za sve te novce koji će se podijeliti kroz te udruge se mogu bez problema napraviti vrtići i starački domovi i škole itd."

Na mnoge stvari koje radi i za koje se sada bori utjecala je njegova obiteljska situacija. Kaže da je zbog svog djeteta iz prve ruke upoznat s problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom.

"Žalosno je da moje dijete u gradu koji ima 3 milijarde eura proračuna, prima 50 eura mjesečno dodatka, dijete koje je potpuno ovisno o tuđoj pomoći. Dok istovremeno, maloprije sam rekao, 180 milijuna eura će se potrošiti na neke vrlo upitne stvari."

Za kraj je otkrio po čemu se on razlikuje od ostalih kandidata u utrci za čelno mjesto metropole.

"Moja velika prednost u odnosu na sve druge kandidate je što ja, baš zbog te svoje životne situacije, s iskustvene razine progovaram o mnogim gradskim problemima jer ih intenzivno živim sa svojim djetetom zadnjih 10 godina. Ja sam jako dobro upoznat i s problemima školstva i s problemima zdravstva u Gradu Zagrebu, s problemima socijalnih politika, ali i s problemima prometa jer svaki dan sa svojim djetetom, koje je u invalidskim kolicima, stojim u tim gužvama i kolonama."