Filipović za MS: Ukoliko se štrajk dogodi, nacionalni ispiti će ići prema planu

Prvi tjedan provedbe nacionalnih ispita, tijekom kojeg se provjeravalo dosad stečeno znanje učenika četvrtih razreda osnovnih škola iz Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva, prema svim je informacijama koje NCVVO-u stižu iz škola, prema riječima našeg sugovornika, protekao dobro.

"Ono što je najvažnije, u sve škole su stigle dovoljne količine ispita, osim redovitih ispita, ispiti za učenike koji rade po prilagođenom programu i individualiziranom pristupu. Očekujemo da nakon sada pisanja ispita opet sukcesivno te ispite ide povrat, već od sljedećeg tjedna će početi ocjenjivanja tih ispita od strane ocjenjivača koje smo selektirali temeljem javnog poziva, dakle ide sve po planu."

Idućeg tjedna kreće provedba nacionalnih ispita za učenike osmih razreda. Istodobno, dio obrazovnih sindikata u to vrijeme najavljuje štrajk.

"Ukoliko se štrajk dogodi, mi u Nacionalnom centru imamo opciju, rekli bismo, i za takvu situaciju. Ići ćemo prema školama, prema ravnateljima, prema školskim koordinatorima s vrlo jasnim preporukama. U tim preporukama, između ostalog, sugerirat ćemo im da provedba nacionalnih ispita u organizacijskom smislu bude prioritet."

Preporuka je tako da oni učitelji koji budu u školi u vrijeme štrajka budu dežurni na provedbi ispita, a u slučaju da takvih učitelja bude vrlo malo, škole, napominje Filipović, mogu i reorganizirati provedbu ispita u smislu da se pisanje ne održi u učionicama, nego u većem prostoru poput školske dvorane. Vjeruje da će se ispiti održati u svakoj školi, pa makar i na samo potrebnom reprezentativnom uzorku pojedine škole. Nema ugroze za nacionalne ispite, smatra Filipović.

"Pa što se tiče nacionalnih ispita, ja doista ne vidim da će biti ugroze. Između ostalog, naravno, to se neće dogoditi za niz ciljeva koji su nam potrebni za nacionalne ispite, prije svega obrada rezultata na nacionalnoj razini. Dovoljan je reprezentativan uzorak od 10%, kao što smo i počeli 2022. godine. Naravno da će ovaj put biti znatno više u tom pogledu. Ukoliko se štrajk dogodi nacionalni ispit će ići prema zacrtanom planu."

Osvrnuo se i na zahtjeve obrazovnih sindikata, kao i na to jesu li oni opravdani.

"Ja kao bivši učitelj, kao bivši čelnik sindikata, na to pitanje ne mogu odgovoriti niti sa da, niti sa ne. Kao što sam rekao, legitimno pravo je učitelja i sindikata da organiziraju štrajk. S druge strane, doista ne želim se staviti niti u poziciju poslodavca, jer nisam poslodavac tim školama, ali ono što uistinu mogu reći je da su, što je vrlo evidentno u odnosu na ranija vremena, budući da egzistiram u obrazovnom sustavu 40-ak godina, da su vremena po pitanju materijalnog statusa puno bolja u odnosu na vrijeme prije desetak godina i da ne govorim o godinama prije 2000."

Kao netko tko je prije dvadeset godina i sam bio na čelu sindikata, Vinković kaže:

"Ja moram priznati, dok sam bio sindikalni čelnik da je za mene organizacija svakog štrajka bila izuzetno frustrirajuća. Uistinu uvažavajući nezadovoljstvo učitelja, voditi štrajk s mjesta čelnika sindikata nije jednostavno, osobito kako sam ja volio reći - u štrajk je relativno lako ući, jer ulaziš u štrajk najčešće na temelju nezadovoljstva učitelja, ali iz štrajka je teško izaći."

Govoreći o svrsi nacionalnih ispita, Vinković je istaknuo da svaka ozbiljna zemlja koja želi unaprijediti obrazovni sustav mora napraviti snimku njegovog stanja, a upravo to čine nacionalni ispiti. Već sada, napominje, postoji niz korisnih pokazatelja, i NCVVO-u, i školama, i roditeljima i učenicima, a od ove godine i osnivačima, gradovima ili županijama, o onome što je nužno mijenjati u obrazovnoj politici, napominje naš sugovornik. Odgovorio je i na vječno pitanje - hoće li nacionalni ispiti postati kriterij za upis u srednju školu i jesmo li uopće spremni za to.

"Mogu reći da bi za godinu, najkasnije za dvije godine mogli biti optimalno spremni za provedbu nacionalnih ispita. Kad će se obrazovna politika i hoće li se za to opredijeliti, naravno, o tome će odlučiti naše resorno ministarstvo. Ali ako mogu prenijeti bilo javnosti, bilo učitelja, bilo ravnatelja koje susrećem po naravi posla, bilo osnovnih, bilo srednjih škola, svi se zauzimaju za to da nacionalni ispiti budu jedan od kriterija za upis u srednje škole."

Ima to i dobru i lošu stranu, kaže Filipović.

"Dobra strana je da će se po uzoru na državnu maturu smanjiti pritisak roditelja na učitelje po pitanju zaključnih ocjena, kad one neće biti jedine presudne kao kriterij upisa. Loša strana je, nažalost, ono što nismo uspjeli izbjeći niti na državnoj maturi, da se organiziraju izvan škole pripreme i da to poprima određene i komercijalne aktivnosti."

To se događa i sada, kaže naš sugovornik:

"Unatoč mojim jasnim porukama i učiteljima, i roditeljima, i učenicima da se ne treba pripremati na nacionalne ispite, dapače, mi želimo realnu sliku stanja bez dodatne pripreme."

I nastavlja:

"Stvara se psihoza i straha i stresa itd. I reći ću, evo, i kako poruka učenicima osmih razreda koji će to činiti u sljedeća tri tjedna - nemojte imati nikakvu posebnu nervozu i strah jer nacionalni ispiti nemaju taj rizik, dakle neće utjecati u ovom trenutku na zaključnu ocjenu, neće biti kriterij za upis u srednje škole i on je u tom smislu puno manja dimenzija stresa od bilo koje pisane provjere tijekom nastavne godine."

Bliže se i ispiti državne mature, a za nekoliko dana bit će objavljeni rezultati probnih ispita održanih u veljači. Filipović najavljuje određene novosti.

"Ove godine je jedan važan novitet. Nakon 15 godina po prvi put ove godine smo objavili pragove prolaznosti osam mjeseci prije polaganja ispita državne mature. Dosad smo to najčešće činili dan prije objave privremenih rezultata, za što je bilo opravdanih prigovora, ali sad već unaprijed smo poslali vrlo jasna pravila."

Druga je novost ujednačavanje pragova prolaznosti - od devet različitih pragova, maturanti od ove godine imaju dva praga - 25 posto za prirodoslovno-matematičku skupinu predmeta i 30 posto za jezično-komunikacijsku i društveno-humanističku skupinu, najavljuje Filipović.

"Time smo htjeli pokazati i tu vrstu ozbiljnosti, da nakon 15 godina možemo unaprijed odrediti visinu pragova i smanjiti te razlike, jer, jednostavno, prolaznost mora za svaki predmet biti ista ili slična. Ali ne samo po pitanju prolaznosti, nego u buduće svaki učenik za odličnu ocjenu morat će ostvariti najmanje 85% riješenog zadatka, do sada je to bilo od 70 do 90%, dakle, sve te neujednačenosti ove godine smo sveli na vrlo jasna pravila i dobro izbalansirane pragove."

Maturantima poručuje da se pripreme najbolje što mogu i da ne koriste nedopuštena sredstva, među kojima i dalje prednjače mobiteli.