Šarić za MS: Želimo mladim generacijama pokazati da se isplati ulagati u znanje i znanost

MUZZA Tjedan znanosti namijenjen je svima, od vrtićke dobi do onih najstarijih, svi imaju neka pitanja, istaknula je Šarić.

"Ali ih zanimaju novosti, zanima ih znanost, zanima ih uvijek da nauče nešto novo i svake godine u svakom pogledu sve više napredujemo. Mi se bavimo popularizacijom znanosti i naša je misija zapravo znanost dovesti zainteresiranoj publici, u prvom redu djeci i mladima, na jedan interaktivan, zabavan, atraktivan, šarmantan i inovativan način."

Partner ove manifestacije je Sveučilište u Zagrebu, gdje se i održava Tjedan znanosti.

"Ove godine imamo puno izlagača, svake godine sve više. To su čak 23 fakulteta sveučilišta u Zagrebu i pokrivene su praktički sve znanstvene discipline. Jako nas veseli vidjeti iz godine u godinu kako nam se ti fakulteti pridružuju svake godine. Taj se broj povećava i oni sami kreiraju način na koji će, što će i kako će predstaviti našoj publici."

Sadržaj pripremljen za 4. MUZZA tjedan znanosti dat će priliku posjetiteljima da istraže robotiku, otkriju zanimljivosti o ljudskom tijelu, prirodi, planetu Zemlji, svemiru i raznovrsnim naprednim tehnologijama.

"Naša publika reagira tako da imaju otvorena usta, znatiželjne oči, puno je smijeha, puno je sreće, puno je pozitivne energije i odlaze sa tjedna znanosti svojim kućama stvarno ispunjeni. Onako punog srca i duše."

MUZZA Tjedan znanosti počeo je s jednostavnom idejom - učiniti STEM područja pristupačnima i zanimljivima svima.

"Mi u Hrvatskoj smo skloni misliti kako jedan čovjek ne može napraviti ništa, i očekujemo od institucija, Vlade ili lokalne zajednice da se nešto pokrene. To je pogrešan pristup.", navodi Šarić.

"Ovaj naš projekt je nastao zapravo kao rezultat jedne ideje i silne volje koja je krenula od jedne jedine osobe. Ta osoba je naša osnivačica gospođa Đurđica Protić i kad je otišla u mirovinu nije mirovala nego je došla na ideju da zapravo pokrene nešto na području popularizacije znanosti. A sve zbog toga što je godinama ranije ona svoje unuke vodila po svijetu i obilazili su upravo znanstvene muzeje."

Tamo se znanost nudila na potpuno drugačiji način, nastavlja Šarić, gdje su djeca i svi posjetitelji mogli aktivno sudjelovati u znanosti. Upravo djeca su bila prvi mali posjetitelji MUZZA tjedna znanosti, koji se održao netom nakon potresa.

"Stupili smo u kontakt sa osnovnim školama u Glini i Petrinji i bilo nam je tužno što su djeca tog dijela Hrvatske, koji teško stradao u to vrijeme, bila doživljavana isključivo kroz prizmu potresa. Nije toliko bitno jer oni sad imaju ovo ili ono, bitno je da imaju živu glavu krov nad glavom. Naravno, to je bitno biti živ i imati krov nad glavom, međutim djeci je važno i nešto drugo. Da budu djeca, da stalno nešto istražuju, doznaju, uče, šire neke svoje vidike i svoje znanje i mi smo tada kreirali doslovno ad hok."

Prvi projekt "Ruksaci malih istraživača" provodio se u školama diljem Petrinje, gdje su mali istraživači mogli posuditi ruksak pun knjiga o svemiru i raznim znanstvenim temama. Počevši s ruksakom, kroz ove 4 godine projekt se nadogradio i postao Tjedan znanosti sa više od 120 interaktivnih eksperimenata te više od 180 radionica osmišljenih za sve uzraste.

"Imamo niz zanimljivih radionica u okviru djela koji se zove "MUZZA lab", to je kao veliki laboratorij u kojemu će se svašta istraživati. Od kapljica vode, od tajnih svemira zvjezdane prašine, crnih rupa do toga kako zapravo sačuvati i održati zdravo tijelo jer to je ono što nam omogućava da živimo jedan kvalitetan život."

Osim u zgradi Rektorata, manifestacija se proširila i izvan zgrade u dva velika paviljona.

"U njima će biti razni programi. Jedan nosi naslov priroda u ravnoteži. Već sam naslov sugerira zapravo tematski orijentir kojim idemo. Radi se o prirodi, radi se o klimatskim promjenama, radi se o održivosti i o tome kako sačuvati zemlju, kako sačuvati naš planet. Globalna je tema i trebala bi se ticati svakoga od nas i svi bismo o njoj trebali razmišljati. Razmišljati između ostalog i o tome što svatko od nas na svom u svom malom životnom kontekstu pojedinačnom može poduzeti."

Iako je program namijenjen za sve generacije, poseban fokus ove godine je na maturantima. Udruga MUZZA organizirala je niz predavanja pod zajedničkim nazivom Zvanje i znanje, na kojima će predavači s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Medicinskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i Vojnog učilišta govoriti o profesijama i znanstvenim područjima kojima se bave.

"Došli smo do toga da bi bilo vrlo korisno njima omogućiti da dobiju informacije koje će im pomoći da u sljedećim mjesecima lakše donesu tu svoju životnu odluku - kojim putem će oni krenuti i koji fakultet ili fakultete žele upisati. Maturanti će naravno imati priliku našim predavačima postavljati pitanja i ako oni nešto u svojim predavanjima sami propuste istaknuti, tu su maturanti da ih pitaju dignu ruku i kažu mene zanima još."

Naša misija je popularizirati znanost i tehnologiju, potaknuti znatiželju, učenje i kreativnost kod djece, mladih i šire zajednice. Kroz inovativne programe, interaktivne radionice i suradnju s ključnim dionicima želimo omogućiti pristup STEM obrazovanju svima, neovisno o njihovu mjestu boravka ili mogućnostima.

"Naš je cilj učiniti znanje pristupačnim i korisnim za razvoj budućih generacija" dodaje Šarić.

"Mi im želimo kroz ove aktivnosti koje radimo, a tjedan znanosti je vrhunac jer je masovan, želimo im pokazati da se isplati ulagati vrijeme i ulagati trud u znanje. Da se isplati učiti, da se isplati širiti vlastite vidike, da se isplati posvetiti vrijeme (...) Za znanost i potrebno vrijeme."

Iako je znanost napredovala, sa svakim novim otkrićem dolaze nova pitanja, dodaje Šarić. Nažalost, ni znanost nije pošteđena lažnih vijesti. Podsjetimo, trenutno su u tijeku Dani medijske pismenosti.

Upitali smo Šarić kakva je situacija sa lažnim vijestima u području znanosti.

"Nisam sigurna koliko su ljudi generalno još toga zapravo i svjesni. Živimo toliko brzo da čovjek si ponekad misli "pa ja nemam vremena sad provjeravati sve što sve što pročitam".

Za to bi morao imati još jedno radno vrijeme samo da vidimo što je istina što je laž. Ne mora se provjeravati sve, ali bitno je u sebi razvijati jednu dozu kritičnosti prema onome što ti se servira. Bitno je zapravo razviti otpornost prema toj silini informacija koje nas preplavljuju iz svih mogućih izvora."

"Razvijanje te otpornosti mislim da je ključ za mlade generacije" dodaje Šarić. Veliku ulogu u tome imaju i novinari, te Šarić istiće kako se i sama profesija novinarstva promijenila pod utjecajem tehnologije i društvenih mreža.

"Sa pametnim telefonima svi misle da su novinari i mediji", dodaje Šarić.

"Teško je biti novinar u vremenu u kojem svi misle da su mediji i misle da on da imaju pravo napisati što god hoće. (...) Međutim, misle da imaju pravo vrijeđati, širiti govor mržnje, biti isključivi, širiti jednu zloćudnu atmosferu... Tu je velika zapravo odgovornost novinara da se pokušaju izdignuti iznad toga i da pokušaju držati jedan balans da pokušaju štititi tu točnost informacija u svakom trenutku."

Za kraj, Šarić je komentirala i našu politiku, točnije odnos predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića te njihovu komunikaciju upravo putem medija.

"Ja bih voljela da se pronađe neka pristojna komunikacija jer mislim da bi takva poruka bila blagotvorna za cijelo društvo. Čak i oni koji se ne podnose mogu pristojno i uljuđeno komunicirati."