Bašić za MS: Treba nam dugoročna porezna strategija, nema naznaka da će cijene nekretnina padati

Mišljenja oko poreza na nekretnine su podijeljena, a Bašić za Media servis podsjeća da je riječ o nametu koji ima većina zemalja Europe. Pozitivne strane su, kaže, stavljanje na tržište većeg broja nekretnina i regulacija cijena najma. Objasnio je i koja je negativna strana uvođenja ovog poreza:

"Država ne provodi neku veliku poreznu reformu. Ako bi to bio dio neke porezne strategije to je dobrodošlo, no ako je samo još jedan namet za poduzetnike i građane to može napraviti velike probleme na tržištu. To je odbijanje investitora, investitori će se preusmjeriti u druge države koje privlače investicije i na tržištu može nastati problem ako porez nije dio neke dugoročne porezne strategije."

Porez iznosi između 60 centi i 8 eura po kvadratu, ovisno o gradu i općini jer je ta odluka bila na jedinicama lokalne samouprave. Hoće li novi namet ispuniti jedan od ciljeva, a to je stavljanje u ponudu više stanova, barem kada je najam u pitanju?

"Idemo vidjeti. Mislim da je osnovni cilj zakonodavca da se nekretnine puste u najam, one koje su prazne i zarobljene da se stave u funkciju i na taj način bi se trebale regulirati, odnosno korigirati cijene najma. Nadajmo se da hoće."

Jedan od ciljeva je priuštivo stanovanje. Pitali smo arhitekta hoće li pasti cijene kada su prodaja i najam u pitanju?

"Prodaji sigurno neće pasti cijena. Tim više što živimo u društvu goleme administracije i birokracije. Jako dugo se čekaju građevinske dozvole, nemamo propoduzetničku klimu u društvu, a smanjenjem ponude potražnja ostaje ista ili veća, a cijene nekretnina idu samo gore."

Građani u Hrvatskoj navikli su štedjeti u nekretninama i ne stavljati ih u funkciju, no činjenica je da porez demotivira ulaganja, zaključio je Bašić. Osvrnuo se i na trenutnu situaciju na tržištu nekretnina kada su cijene u pitanju.

"Mene svakodnevno šokiraju te cijene, ali činjenica je da ljudi kupuju te nekretnine. Prvenstveno govorimo o stanovima jer se kuće teže prodaju, više ljudi rade kuće kao privatne investicije. Činjenica je da cijene stanova kontinuirano rastu. Kada će stati? Ne znamo, ali ne postoje niti naznake da će stati. Opet kažem - manjak radne snage u građevinskom sektoru i relativno sporo izdavanje građevinskih dozvola smanjuju ponudu, a potražnja je ista ili veća."

Komentirao je podatak da vlasnici nekretnine prodaju i za 30% manju cijenu od one tražene:

"Ja Vama postavljam pitanje - bi li kada stavite nešto u oglas tražili veću cijenu nego što je finalna cijena? Vjerujem da postoji mjesto za korekciju tih cijena, ali logično je da ljudi probaju prodati za više pa smanje ako ne prođe ta cijena koju su prvotno zamislili. Činjenica je da neke cijene mogu biti malo napuhane, ali činjenica je i da se sve proda."

1. srpnja na snagu stupa odluka HNB-a da se pooštre uvjeti kreditiranja. Mladi već sada teško dolaze do nekretnine, a od ljeta će to biti još teže. 'Vidjet ćemo hoće li to utjecati na cijene', istaknuo je Bašić.

"Mi to vidimo po završetku turističke sezone. Tada točno vidimo tko kreće u investiciju, koja je potražnja i koliko ljudi žele kupovati nekretnine - za njih, djecu koja dolaze studirati, prvenstveno o Zagrebu pričam. Svi smo očekivali nekakve korekcije u nekoliko trenutaka, ali ja osobno ne vjerujem da će se cijene nekretnina smanjivati."

Kada se govori o budućnosti nekretninskog sektora, na cijene će utjecati, uz porez na nekretnine i strože uvjete kreditiranja, kao i građevinski boom u određenim dijelovima zemlje, i faktori koje je izdvojio naš sugovornik:

"Tu imamo jednu činjenicu da imamo potresnu i energetsku obnovu. To su dva područja u građevini koja su zauzela jako veliki dio građevinskog sektora. Kada se ta gradilišta završe, firme će imati više kapaciteta za građevinu da se vrate natrag u komercijalno tržište. Tu možemo, nadajmo se, očekivati malu korekciju cijena što se tiče samog izvođenja, a time postoji mogućnost male korekcije prodajnih cijena stanova."

Bašić je podsjetio da na cijenu kvadrata, osim gradnje, utječu i cijena zemljišta, komunalni doprinosi, cijene projektiranja i nadzora...

"Od tih četiri, pet tisuća eura treba odbiti 25% PDV-a. Druga je činjenica da se gradnja cijeni po bruto kvadratu, a sama prodaja ide po neto kvadratu. Tu odmah imamo 25-30% razlike u cijeni."

Kao član Udruge Glas poduzetnika Bašić je aktivno sudjelovao u obnovi petrinjskog područja nakon potresa. Riječ je o projektu UGP-a i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo koji su podržali Vlada i Grad Petrinja.

"Jako lijep projekt koji je dan danas u funkciji. Riječ je o kontejnerskom naselju 'Centar novog života u Petrinji'. Tu su se smjestile i drogerije, pizzerije, roba široke potrošnje, butici, frizeri, računovođe... To je na neki način postao novi centar Petrinje, a naselje je projektirano po uzoru na londonski Box Park. Kompletno naselje je kontejnersko i dan danas fukcionira kao društveni centar Petrinje."

Druga inicijativa odnosi se na tipizirane kuće na potresom pogođenom području, a na temelju privatnih donacija izgrađeno je šest takvih stambenih jedinica, objasnio nam je arhitekt Bašić. Osvrnuo se i na novi projekt za beskućnike koji je pokretnut.

"To nam je donatorski projekt. Riječ je o centru za beskućnike. Donatorski ugovor potpisali smo s Gradom Zagrebom, projektna dokumentacija trebala bi završena tijekom ove godine i nadamo se početku gradnje. To bi se trebalo nalaziti na zapadnom dijelu Zagreba i bilo bi nešto između dnevnog centra i prenoćišta za beskućnike."

Bašić se osvrnuo i na brzinu poslijepotresne obnove u Zagrebu i na Baniji.

"Sigurno je moglo ići brže, no s druge strane dosta se postiglo. Možemo biti kritični, a vjerujem da su i ljudi na pozicijama koji su vodili obnovu nakon potresa jako kritični prema procesima kako su išli, no na kraju obnova ipak ide u nekom smjeru. Moglo je ići brže, ali važno je da se sredstva koja postoje u EU ipak maksimalno iskoriste."

'Puno toga se tijekom obnove moglo drugačije', rekao je Bašić i upozorio da se s obnovom krenulo kasno. Arhitekt se osvrnuo i na tragediju u Bangkoku gdje se, prilikom razornog potresa koji je pogodio Mjanmar, urušio neboder u izgradnji.

"Pretpostavljam da neboder nije bio projektiran na tu jačinu potresa. Pitanje je na koji način je napravljena sama gradnja - je li postojala kontrola kvalitete kao i kvalitetan nadzor. No, onakve stvari se ne bi smjele događati, pogotovo ne tako visoko potresnom području."

Povezao je tu nesreću s padom nadstrešnice na kolodvoru u Novom Sadu.

"Mislim da uzroke treba tražiti u sličnim stvarima. To su pitanje inženjerstva i pitanja izvođenja radova."

Odgovornost za tragediju u Srbiji je, osim na inženjerima i izvođačima, i na vlasti, upozorio je Bašić.

"Vlast je napravila postupak javne nabave. Postoji javna nabava gdje se postavila niska cijena projektiranja ili su natječaji bili usmjereni na neke izvođače ili projektante. No, s druge strane bilo koji projektant ili izvođač mora stajati iza svoje struke. Sada pričamo o korupciji konkretno. Bez obzira na potencijalnu korupciju unutar javnog sektora, ljudi koji su radili u privatnom sektoru imaju apsolutnu obavezu odraditi svoj posao prema pravilima struke."

Cijeli intervju poslušajte na webu Media servisa.