ZAGREB - Brine li naše društvo dovoljno o osobama starije životne dobi? Tom se temom na sveučilišnoj razini bavi redovita profesorica socijalne gerontologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Silvia Rusac. Gostujući u Intervjuu Media servisa objasnila je da je gerontologija znanstvena disciplina koja u svom fokusu ima osobe starije životne dobi.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
‘‘Proučava psihološke, društvene i zdravstvene, dakle različite aspekte starenja. Bavi se položajem starijih osoba u društvu i s obzirom na demografske trendove koji ukazuju da smo mi vrlo staro društvo, udio starih je preko dvadeset i nešto posto, ta grana dolazi sve više do izražaja, kao i potreba da se društvo okrene prema starijim osobama.‘‘
Trendovi starenja stanovništva uočavaju se već desetljećima, objasnila je Rusac.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
‘‘Sa svakim popisom stanovništva, koji su neki relevantni pokazatelji gledajući 2001. i 2011. i 2021, stalno imamo kontinuirani porast udjela starije populacije. Tome doprinosi bolja zdravstvena zaštita, zdravstvena skrb i razvoj društva. To doprinosi produljenju očekivanog trajanja života.‘‘
U Europskoj uniji postoje težnje da se zbog dužeg životnog vijeka produži i radni vijek te se tako ublaže posljedice nedostatka radne snage. Naša sugovornica ističe da pri tome treba voditi računa kojim se poslom pojedinac bavi.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
‘‘Tu treba biti osjetljiv jer razlika je recimo u akademskoj zajednici gdje smo mi sa 60 godina zapravo u najboljoj dobi za prenositi znanje i što smo stariji to nam ide u prilog kao profesorima, ali s druge strane netko tko se bavi nekim fizičkim poslom sigurno nije u istoj poziciji.‘‘
Pitanje je i želi li osoba nastaviti raditi zbog ekonomskih ili nekih drugih razloga, naglašava profesorica. To nas dovodi do najvećeg problema s kojim se susreću osobe starije životne dobi, a to su niske mirovine. Dosta polemike u javnom prostoru izazvala je i mjera Vlade koja predviđa uskrsnice za umirovljenike u iznosu od svega 50 eura.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
‘‘Mirovine u Hrvatskoj su zapravo, pogotovo sad kad je krenula inflacija i tako dalje, nedostatne za jedan normalan i dostojanstven život, a starost bi takva trebala biti, dostojanstvena i ugodna. Tako da su ove uskrsnice, ja to volim reći, neki kozmetički pokušaji koji su u redu, ali zapravo su nedostatni.‘‘
Tema o kojoj se nedovoljno govori je i nasilje nad starijim osobama. Uz fizičko i psihičko nasilje, osobe treće živote dobi doživljavaju još jedan specifičan oblik nasilja.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
‘‘Specifičnost za Republiku Hrvatsku je prisutnost ekonomskog ili financijskog, materijalnog nasilja koje se vrlo često ogleda u sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Ono što je pomak je da se sada radi ili je već napravljen, registar koji služi jednoj vrsti zaštite starijih osoba.‘‘
Registar će pokazati koja su to imena koja se ponavljaju i kontinuirano sklapaju ugovore o doživotnom uzdržavanju. Još jedna specifičnost hrvatskog društva je nepovjerenje starijih osoba prema policiji i pravosuđu.
Preuzimanje
(Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
‘‘Istraživanja su pokazala da će prije trpjeti nasilje u četiri zida nego prijaviti jer se boje posljedica, što će biti kad prijavim nasilje i pitanje hoće li mi biti još gore ili hoću li dobiti adekvatnu zaštitu.‘‘
Sve su ovo problemi koje čekaju svih nas koji budemo imali sreće. ‘‘Brigom za starije ljude i ulaganjem u starost, ulažemo u vlastitu budućnost.‘‘, zaključila je profesorica Rusak.
